| Abstract | Cilj istraživanja: Starije osobe su skupina povećanog rizika od smrtnosti zbog visoke prevalencije poremećaja spavanja. Tjelesna aktivnost, kao nefarmakološka intervencija, može imati blagotvorne učinke na kvalitetu spavanja, no mehanizmi njezina utjecaja kod starije populacije nisu u potpunosti razjašnjeni. S toga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj intervencije tjelesne aktivnosti provedene u jutarnjim i popodnevnim satima te higijene spavanja, na kvalitetu spavanja kod osoba starije životne dobi.
Metode istraživanja: U ovom istraživanju, 76 ispitanika starijih od 65 godina (prosječna dob: 72.6 ± 1.2 godina) je slučajno bilo raspodijeljeno u tri grupe ispitanika: 1) jutarnja grupa (N = 30), koja je provodila tjelesnu aktivnost u jutarnjim satima; 2) popodnevna grupa (N = 23), koja je provodila istu aktivnost u popodnevnim satima; i 3) grupa higijene spavanja (N = 23), koja je provodila intervenciju higijene spavanja. Intervencija je trajala četiri tjedna, a korištene su slijedeće metode: i) dnevnik spavanja (odlazak na spavanje i buđenje); ii) subjektivna procjena kvalitete spavanja mjerene Pittsburgh upitnikom kvalitete spavanja; iii) objektivna procjena tjelesne aktivnosti i kvalitete spavanja kod jutarnje i popodnevne grupe mjerena GENEActive akcelerometrijom. Prije testiranja, svi su ispitanici ispunili Montrealsku ljestvicu kognitivne procjene, te su ispitanici s rezultatom ≥ 27 bili uključeni u istraživanje. Inicijane razlike između grupa testirane su Kruskal-Wallis testom za nezavisne uzorke, dok su se vremenske promjene unutar pojedine grupe izračunale Wilcoxonovim rank testom za zavisne uzorke.
Rezultati istraživanja: Nakon intervencije u trajanju od četiri tjedna, komponente mjerene subjektivnom metodom Pittsburgh upitnika kvalitete spavanja su pokazale značajne vremenske promjene i poboljšanja u kvaliteti, latenciji, trajanju, učinkovitosti i cjelokupnoj kvaliteti spavanja, dok su se poremećaji i disfunkcije spavanja značajno smanjile. Grupa higijene spavanja pokazala je najveće promjene tijekom primjene intervencije spavanja u cjelokupnoj kvaliteti spavanja (82.6%, Z – vrijednost = -4.359, p – vrijednost < 0.001) nasuprot jutarnje (66.1%, Z – vrijednost = -4.264, p – vrijednost < 0.001) i popodnevne grupe (66.9%, Z – vrijednost = -4.000, p – vrijednost < 0.001), te u trajanju spavanja (90.8%, Z – vrijednost = -4.221, p – vrijednost < 0.001), nasuprot popodnevne grupe (60.9%, Z – vrijednost = -3.742, p – vrijednost < 0.001), dok je jutarnja grupa pokazala najmanje vremenske promjene u trajanju spavanja (23.3%, Z – vrijednost = -2.111, p – vrijednost = 0.035). U drugim parametrima kvalitete spavanja (osim konzumacije lijekova), iako je došlo do značajnih vremenskih
promjena primjenom intervencije (p – vrijednost < 0.05), nije došlo do značajnih interakcija vremena i tipa intervencije. Kod komponenata spavanja mjerenih objektivnom metodom akcelerometrije, rezultati istraživanja su pokazali značajno vremensko smanjenje spavanja kod jutarnje grupe za 8.3%, dok je popodnevna grupa smanjila isto trajanje spavanja za 7.2%, proteklog vremena spavanja kod jutarnje (7.7%) i popodnevne (19.4%) grupe, smanjenje ukupnog vremena spavanja tijekom vikenda za 10.0% kod jutarnje i 18.5% za popodnevnu grupu, povećano ukupno vrijeme budnosti tijekom vikenda kod jutarnje za 1.2%, dok je smanjenje zamijećeno kod popodnevne grupe za 21.2% dok u istim varijablama tijekom dana tjedna nije bilo značajnih promjena. Na prosječnoj tjednoj razini, nije došlo do značajnih promjena u obje grupe ispitanika. Konačno, učinci broja koraka, različitih intenziteta tjelesne aktivnosti i sedentarnog ponašanja na karakteristike spavanja mjerenih objektivnom metodom akcelerometrije su pokazali, kako su generalno intenziteti tjelesne aktivnosti i veći broj koraka značajno pozitivno povezani s kvalitetom i arhitekturom spavanja, dok je veća razina sedentarnih ponašanja bila povezana s nižom razinom učinkovitosti spavanja i višim brojem aktivnih razdoblja kod jutarnje i popodnevne grupe ispitanika. Globalne razlike su utvrđene Friedmanovim testom.
Zaključak istraživanja: Ovo je istraživanje pokazalo kako intervencija tjelesne aktivnosti i higijene spavanja u trajanju od četiri tjedna može pozitivno utjecati na komponente spavanja mjerenih subjektivnom metodom u jutarnjoj i popodnevnoj grupi tjelesne aktivnosti i grupi higijene spavanja dok se prosječne tjedne vrijednosti parametara spavanja mjerenih objektivnom metodom nisu značajno promijenili u istom razdoblju. S druge strane, veći broj koraka i različiti intenziteti tjelesne aktivnosti imaju tendenciju poboljšanja trajanja, ukupnog vremena i učinkovitosti spavanja, dok smanjuju razinu budnosti i broj aktivnih razdoblja. Iako vremenskih promjena kod korištenja objektivnih metoda nije bilo, subjektivna procjena kvalitete spavanja se pokazuje dovoljno osjetljivom prilikom primjene intervencija i tendencija prema poboljšanjima u sve tri grupe ispitanika može pomoći u implementaciji strategija tjelesne aktivnosti za poboljšanje samo procijenjenog spavanja kod osoba starije životne dobi. |
| Abstract (english) | Research goal: Older adults are a group who are at increased risk of mortality due to the high prevalence of sleep disorders. Physical activity, as a non-pharmacological intervention, can have beneficial effects on sleep quality, but the mechanisms of its influence in older adults have not been fully elucidated. Therefore, the aim of this research was to determine the influence of physical activity intervention carried out in the morning and afternoon hours, and sleep hygiene on the quality of sleep in older adults.
Research methods: In this study, 76 subjects older than 65 years (average age: 72.6 ± 1.2 years) were randomly divided into three groups of subjects: 1) morning group (N = 30), which performed physical activity in the morning hours; 2) afternoon group (N = 23), which carried out the same activity in the afternoon; and 3) the sleep hygiene group (N = 23), which had a sleep hygiene intervention and was without a physical activity intervention. The intervention lasted four weeks with the measurement of the following variables: i) sleep diary (going to sleep and waking up); ii) subjective assessment of sleep quality measured by the Pittsburgh Sleep Quality Index questionnaire (PSQI); iii) objective assessment of physical activity and sleep quality in the morning and afternoon groups measured by the GENEActive accelerometry method. Before testing, all subjects completed the Montreal Cognitive Assessment Scale (MOCA), and subjects with a score ≥ 27 were included in the study. Initial differences between groups were analyzed using Krukal-Wallis test for indepenent samples and time changes within each group were calculated using Wilcoxon rank test. Global changes were identified using Friedman test.
Research results: After a four-week intervention, components measured by the subjective method of the PSQI showed significant temporal changes and improvements in quality, latency, duration, efficiency, and overall sleep quality, while sleep disturbances and dysfunctions significantly decreased. The sleep hygiene group showed the greatest changes during the implementation of the sleep intervention in the overall quality of sleep (82.6%, Z-value = -4.359, p-value < 0.001) compared to morning sleep (66.1%, Z-value = -4.264, p-value < 0.001 ) and the afternoon group (66.9%, Z - value = -4.000, p - value < 0.001), and in sleep duration (90.8%, Z - value = -4.221, p - value < 0.001), in contrast to the afternoon group (60.9% , Z-value = -3.742, p-value < 0.001), while the morning group showed the least temporal changes (23.3%, Z-value = -2.111, p-value = 0.035). In other parameters of sleep quality (except medication consumption), although there were significant time changes with the application of
the intervention (p - value < 0.05), there were no significant interactions between time and type of intervention. In terms of sleep components measured by the objective method of accelerometry, the research results showed a significant decrease in sleep time in the morning group by 8.3%, while the afternoon group decreased the same duration of sleep by 7.2%. Moreover, the elapsed sleep time in the morning (7.7%) and afternoon (19.4%) groups decreased, along with the total sleep time during the weekend by 10.0% in the morning group and by 18.5% in the afternoon group. Finally, a increased total wake time during the weekend in the morning group by 1.2% was shown, while a more pronounced decrease in the afternoon group was by 21.2%. At the average weekly level, there were no significant changes in both groups of subjects. Finally, the effects of the number of steps, different intensities of physical activity and sedentary behavior on sleep characteristics measured by the objective method of accelerometers showed that, in general, the intensity of physical activity and a greater number of steps were significantly positively related to the quality and architecture of sleep, while a higher level of sedentary behaviors was related with a lower level of sleep efficiency and a higher number of active periods in the morning and afternoon group of subjects.
Research conclusion: This research shows how a four-week physical activity and sleep hygiene intervention can have a positive effect on sleep components measured by the subjective method in the morning and afternoon physical activity and sleep hygiene groups. The average weekly values of the sleep parameters measured by the objective method do not change significantly in the final, with regard to the initial measurement, except for some parameters during the weekend. On the other hand, a greater number of steps and different intensities of physical activity tend to improve the duration, total time and efficiency of sleep, while reducing the level of alertness and the number of active periods. Although there were no temporal changes when using objective methods, the subjective assessment of sleep quality proves to be sensitive enough when applying interventions and the tendency towards improvements in all three groups of subjects can help in the implementation of physical activity strategies to improve self-perceived sleep quality in older adults. |
