| Abstract | Imati mogućnost da točno i sa sigurnošću prati, kontrolira i dozira trenažno opterećenje želja je svakog nogometnog trenera. Klubovi koji nemaju financijske mogućnosti osigurati si skupocjenu aparaturu za mjerenje frekvencije srca, koncentracije laktata, primitka kisika i sličnu imaju znatno više problema oko praćenja, kontrole i doziranja trenažnog opterećenja. Metoda subjektivnog osjećaja opterećenja jedna je od metoda za određivanje anaerobnog praga kao pokazatelja intenziteta vježbe kod vrhunskih sportaša. Cilj ovog istraživanja bio je primijeniti metodu subjektivnog osjećaja opterećenja u testu i utvrditi postoji li korelacija između sportaševog subjektivnog osjećaja opterećenja i stvarnog intenziteta opterećenja mjerenog monitorom srčane frekvencije, kako bi se ta metoda mogla opravdano i sa sigurnošću koristiti u praćenju, kontroli i doziranju treninga mladih sportaša. Uzorak se sastojao od 22 nogometaša (n = 22, 12,9 ± 0,55 godina). Ispitanici su izvršili progresivni terenski test na zvučni signal tzv. „Beep Test“. Maksimalna frekvencija srca (FS max) u testu iznosila je 203,59 ± 6,38 o/min, frekvencija srca pri anaerobnom pragu 188,32 ± 7,72 o/min, a postotak od maksimalne frekvencije srca pri koje je prijeđen prag bio na 92,48 ± 1,47 %. Subjektivni osjećaj opterećenja pri anaerobnom pragu (SOO anp) u iznosio je 3,41 ± 1,44. T-testom za zavisne uzorke utvrđeno je da između varijabli v anp (km/h) i V SOO6 (km/h) postoji statistički značajna razlika. Ispitanici nisu mogli točno odrediti razinu subjektivnog osjećaja opterećenja koja bi se poklapala s prelaskom anaerobnog praga, te zbog toga možemo reći da je razlika između ove dvije varijable uzrokovana nedovoljnom objektivnošću ispitanika. Između varijabli FS anp (o/min) i FS SOO 6 (o/min) postoji statistički značajna razlika koja je također objašnjena nedovoljnom objektivnošću ispitanika. Razlog tome je to što prije ovog testiranja nije postojao proces učenja korištenja metode subjektivnog osjećaja opterećenja. Rezultati rada pokazali su da ispitanici nisu mogli objektivno procijeniti razinu percipiranog opterećenja, tj. nisu mogli točno procijeniti vlastiti prelazak anaerobnog praga. To nadalje govori da se ova metoda kod mlađih dobnih kategorija ne može koristiti za određivanje anaerobnog praga, te time samog intenziteta treniranja bez prethodnog procesa učenja korištenja navedene metode neko određeno vremensko razdoblje. |
| Abstract (english) | To monitor, control i dose training intensity with precision and confidence is the dream of every soccer coach. Clubs who do not have financial ability can not provide cost-effective devices for measuring heart rate, lactate concentrations, oxygen consumption and stuff like that and have more problems with monitoring, controling and dosing training intensity. Rating od perceived exertion is also one of the methods for determininig an anaerobic threshold as an indicator of exercise intensity among top athletes. The aim of this study was to apply that method, rating od perceived exertion, and to determine whether there is correlation between the athlete's subjective feeling of intensity and actual intensity of the workload measured by heart monitor, so this method could be justified and safely used in monitoring, controling and dosing training intensity od youth soccer players. The sample consisted of 22 soccer players (n = 22, 12,9 ± 0,55 years). All respondents completed a continuous progresive field test with sound signal called „The Beep test“. The maximum heart rate (FS max) in the test was 203,59 ± 6,38 bpm, the heart rate at an anaerobic threshold of 188,32 ± 7,72 bpm, while the percentage of the maximum heart rate at which the threshold was exceeded was 92,48 ± 1,47 %. The rate of perceived exertion at anaerobic threshold (SOO anp) was 3,41 ± 1,44. T-test for dependent samples was found to have a statistically significant difference between variables v anp (km / h) and V SOO6 (km / h). Respondents could not accurately determine perceived exertion that would coincide with the transition of the anaerobic threshold, and therefore we can say that the difference between these two variables is caused by the inadequate objectivity of the respondents. Also, between FS anp (o / min) and FS SOO 6 (o / min) variables there is a statistically significant difference which is also explained by insufficient objectivity of the respondents. The reason for this is that before testing there was no process of learning the use of the method of subjective emotion of the load. The results of this study showed that respondents could not objectively evaluate the level of perceived load, i.e. they could not accurately estimate their own anaerobic threshold crossing. Furthermore, this method can not be used in youth categories to determine the anaerobic threshold, thus the intensity of training without the prior learning process of using this method for a certain period of time. |
