| Abstract | Cilj ovog rada je utvrditi povezanost stupnja mobilnosti koljena sa standardnim i funkcionalnim odnosima jakosti hamstringsa i kvadricepsa (H:Q) i s antropometrijskim karakteristikama donjih ekstremiteta. Sekundarni je cilj bio utvrditi postoje li razlike između sportaša sa i bez hipermobilnosti koljena u standardnim i funkcionalnim odnosima jakosti H:Q, antropometrijskim karakteristikama donjih ekstremiteta i dominantnoj ili nedominantnoj nozi. Tercijarni je cilj bio utvrditi postoje li razlike u izokinetičkim i antropometrijskim pokazateljima, indeksu tjelesne mase i stupnju mobilnosti koljena između sportaša kontaktnih i nekontaktnih sportova. Uzorak ispitanika čine dvije skupine, sportaši različitih sportskih aktivnosti bez ozljeda i operacija koljena (dob: 23,48±3,54 god., visina 182,02±7,03 cm, masa 80,27±10,5 kg). Prva skupina (N=23) su ispitanici s hipermobilnošću koljena u ekstenziji većoj od 10º. Druga skupina (N=27) su ispitanici bez hipermobilnosti koljena u ekstenziji. Mjerenje mobilnosti koljena je provedeno pomoću Pasco Xplorer GLX goniometra, izokinetičko testiranje jakosti pomoću Biodex System 4 sustava, dužina noge pomoću antropometra, dužina potkoljenice pomoću skraćenog antropometra i indeksa tjelesne mase dijeljenjem tjelesne mase s kvadratom visine tijela. Rezultati su pokazali da postoji niska, statistički značajna, negativna povezanost između stupnja mobilnosti koljena u ekstenziji i standardnih izokinetičkih omjera jakosti H/Q (r=-0,2, p<0,05). Nadalje, rezultati ukazuju da postoje statistički značajne razlike između sportaša sa i bez hipermobilnosti koljena u standardnim pokazateljima omjera jakosti H/Q (F=4,54, p=0,04) i u dužini nogu (F=6,73, p=0,01) te u dužini potkoljenice (F=10,43, p=0,00) na način da sportaši s hipermobilnošću koljena imaju niže vrijednosti standardnih omjera jakosti H/Q (H/Q60=0,56±0,09) te kraću nogu (87,65±3,98cm) i potkoljenicu (40,3±2,83cm) od skupine bez hipermobilnosti u koljenu (H/Q=0,59±0,01, dužina noge=90,2±5,26cm, dužina potkoljenice=42,88±4,65cm). Isti se ne razlikuju u indeksu tjelesne mase. U analizi razlika između sportaša kontaktnih i nekontaktnih sportova ne postoje statistički značajne razlike u standardnim i funkcionalnim pokazateljima omjera jakosti H/Q, indeksu tjelesne mase te u antropometrijskim karakteristikama. Izuzetak su varijable stupnja mobilnosti koljena, (stupanj mobilnosti desnoga koljena F=5,083; p=0,03, stupanj mobilnosti lijevoga koljena F=6,08; p=0,02) tako da sportaši iz nekontaktnih sportova imaju više vrijednosti mobilnosti koljena (stupanj hipermobilnosti desnoga koljena=10,75±3,77°, stupanj hipermobilnosti lijevoga koljena=11,27±3,25°) od sportaša iz kontaktnih sportova (stupanj mobilnosti desnoga koljena=8,24±3,87°, stupanj mobilnosti lijevoga koljena =8,73±3,69°). Negativna korelacija, iako niska, govori da što je veća mobilnost koljena, jakost hamstringsa pri 60°/s. će biti niža. Sportaši s patološkom hipermobilnošću koljena imaju statistički niže vrijednosti hamstringsa pri 60°/s. od sportaša bez hipermobilnosti koljena. Isti sportaši imaju, u prosjeku, kraću nogu i potkoljenicu od druge skupine. Finalno, u ovom uzorku, sportaši iz nekontaktnih sportova, u prosjeku, bilježe višu mobilnost koljena od sportaša iz kontaktnih sportova, do te mjere da su bili na razini patološki hipermobilnih koljena. Dobivene informacije ukazuju na malu povezanost mobilnosti koljena s jakošću mišića hamstringsa te da se sportaši s hipermobilnošću razlikuju od sportaša bez hipermobilnosti u nekim izokinetičkim i antropometrijskim karakteristikama. Takve informacije mogu poslužiti kao predložak u izradi novih studija na većem broju ispitanika s hipermobilnošću koljena i općom hipermobilnošću iz različitih sportskih aktivnosti. |
| Abstract (english) | The goal of this research is to recognise a potential relationship between the degree of knee mobility with standard and functional hamstrings/quadriceps (H:Q) ratio, and with antrophometric characteristics of lower limb extremites. Secondary goal was to examine is there a difference between athletes with or without knee hypermobility in standard and functional hamstrings to quadriceps strength ratios, anthropometric lower limb characteristics and in dominant or non-dominant leg. Terciar goal was to determine is there a difference between men in contact and non-contact sports acitivites in isokinetic and anthropometric characteristics, body mass index and degree of knee mobility. The examinees are divided into two groups of athletes from different sports activities and did not suffer any knee injury or had any kind of knee operation (age 23,48±3,54, height 182,02±7,03cm and weight 80,27±10,5kg). First group (N=23) are athletes with knee hyperextension grater then 10º in extension. The other group (N=27) are athletes without knee hyperextension. Knee mobility is measured by Pasco Xplorer GLX goniometer, isokinetic upper leg strength with Biodex System 4 isokinetic system, leg length with an athropometer, tibia length with a shorten anthropometer, and body mass index calculated by dividing body mass with body height square. The results indicate that there is a low, statisticaly significant corelation between the degree of knee mobility and standard isokinetic H:Q ratio (r=-0,2, p<0,05). Further results show that there is a statisticaly significant difference between athletes with or without knee hypermobility in standard H/Q strength ratios (F=4,54, p=0,04), leg length (F=6,73, p=0,01), and shin length (F=10,43, p=0,00) in a way that athletes with knee hypermobility have a lower values in standard H/Q ratios (H/Q60=56±0,09), shorter leg (87,65±3,98cm) nad shin (40,3±2,83cm) then athletes without knee hypermobility (H/Q=0,59±0,01, leg length=90,2±5,26cm, shin length=42,88±4,65cm). There is no difference between groups in body mass index. The analysis of difference between athletes from contact and non contact sports indicate that ther is no statisticaly significant difference in standard and functional H/Q ratios, body mass index, and in athropometric indicators, except in variables that measure knee mobility (degree of right knee mobility F=5,08; p=0,03, degree of left knee mobility F=6,08; p=0,02) so that the athletes in non contact sports have higher values (degree of right knee hypermobility=10,75±3,77°, degree of left knee hypermobility=11,27±3,25°) then athletes in contact sports (degree of right knee mobility=8,24±3,87°, degree of left knee mobility=8,73±3,69°). Negative corelation, although low, proves that the grater the knee mobility, the lower the hamstrings strength at 60°/s. Athletes with pathological knee hypermobility have a statisticaly significant lower hamstrings values at 60°/s. then athletes without knee hypermobility. The same athletes have, in average, shorter leg and shin then the other group. Finaly, in this sample, the athletes from non-contact sports, in average, record grater knee mobility than the athletes in contact sports, in a way that they reach a lewel of pathologicaly hypermobile knees. Gathered information show that there is a small bond between knee mobility and hamstrings strength, and that athletes with knee hypermobility are different from athletes without hypermobility in some isokinetic and antrpomethric characteristics. Information may serve as a ground stone for making new studies on a larger sample on knee and general hypermobility from different sports activities. |
