USPOREDBA RAZLOGA OSTVARENOG SPORTSKOG USPJEHA NA LJETNIM I ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA IZMEĐU BOLJE I SLABIJE RANGIRANIH ZEMALJA

diplomski rad

• Naslov (engleski): COMPARISON OF REASONS OF ACHIEVED SPORT SUCCESSON SUMMER AND WINTER OLYMPIC GAMES AMONGST BETTER AND WORSE RANKED COUNTRIES
• Autor: Ivo Puklek
• Mentor: Sanela Škorić (mentor)
• Član povjerenstva: Sanela Škorić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanja Šalaj (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dario Škegro (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Kineziološki fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-14, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Kineziologija

Sažetak

Cilj ovog diplomskog rada je utvrditi povezanost u ostvarenom uspjehu i razvijenosti gospodarstva (BDP po stanovniku), površine zemlje te broja njenih stanovnika, a s obzirom na to nalaze li se zemlje pri vrhu ili dnu tablice ostvarenog sportskog uspjeha, zasebno na ljetnim i zimskim Olimpijskim igrama (skraćeno OI) od 2000. do 2020. godine. Na taj način će se utvrditi koje prediktorske varijable najviše utječu na pozitivan ishod, odnosno pobjedu na OI. Uzorak uključen u analizu čine dvije skupine država. U prvu skupinu država uključeno je 10 najuspješnijih država na određenim OI, dok drugu skupinu čine države sa osvojenom jednom medaljom. Pokazatelji razvijenosti ili različitosti zemalja diljem svijeta su: površina neke zemlje, broj njenih stanovnika, iznos BDP-a. Rezultati su pokazali statistički značajnu povezanost za varijablu BDP na svim promatranim ljetnim OI osim u Tokiju 2020. godine. Varijabla površina pokazuje statistički značajnu povezanost na OI od 2000. do 2008., dok varijabla stanovništvo ima veći značaj na novijim izdanjima igara od 2008. do 2020. Za države s jednom osvojenom medaljom nisu dobiveni rezultati na temelju kojih je moguće donijeti određene zaključke. Na zimskim OI nije utvrđena povezanost između mjerenih varijabli i broja osvojenih medalja. Iako većina istraživanja potvrđuje ekonomsku moć države kao važan prediktor uspjeha na olimpijskim igrama, bez uključivanja drugih varijabli ne možemo u potpunosti objasniti uspjeh na OI.

Sažetak (engleski)

The aim of this thesis is to determine the connection between the achieved success at the Olympic Games and the development of the economy (GDP per capita), area of the country and its population size, and in consideration of that whether the countries are at the top or bottom of the achieved sports success table, analyzed separately at the summer and winter Olympic Games from 2000 to 2020. In this way, it will be determined which predictor variables have the most significant impact on a positive outcome, victory in the Olympic Games. The sample included in the analysis consists of two groups of countries. The first group includes the ten most prosperous countries in particular Olympics, while the second group consists of countries with only one medal. Indicators of development or diversity of countries are an area of a country, population, amount of GDP, or PPP (purchasing power parity). The results showed a statistically significant correlation for the GDP variable at all measured Summer Olympics except Tokyo 2020. The area variable shows a statistically significant correlation at the older Olympic Games from 2000 to 2008, while the population variable is more important in newer editions of the 2008 Games up to 2020. No results have been obtained for countries with one medal won on which conclusions can be drawn. No correlation was found between the measured variables and the number of medals won at the Winter Olympics. Although most research confirms the country's economic power as an important predictor of success at the Olympics, without the inclusion of other variables, we cannot fully explain success at the Olympics.

• Ključne riječi: Olimpijske igre; broj medalja; BDP; broj stanovnika; površina
• Ključne riječi (engleski): Olympic games; medals count; GDP; population size; area square
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:117:970452
• Studijski program: Naziv: Kineziologija; smjerovi: Kineziologija u edukaciji i Atletika, Kineziologija u edukaciji i Fitnes, Kineziologija u edukaciji i Hrvanje, Kineziologija u edukaciji i Jedrenje, Kineziologija u edukaciji i Jedrenje na daski, Kineziologija u edukaciji i Judo, Kineziologija u edukaciji i Kajkaštvo, Kineziologija u edukaciji i Kineziološka rekreacija, Kineziologija u edukaciji i Kineziterapija, Kineziologija u edukaciji i Kondicijska priprema sportaša, Kineziologija u edukaciji i Košarka, Kineziologija u edukaciji i Nogomet, Kineziologija u edukaciji i Odbojka, Kineziologija u edukaciji i Osnove kineziološke transformacije, Kineziologija u edukaciji i Ples, Kineziologija u edukaciji i Plivanje, Kineziologija u edukaciji i Ritmička gimnastika, Kineziologija u edukaciji i Rukomet, Kineziologija u edukaciji i Skijanje, Kineziologija u edukaciji i Sportska gimnastika, Kineziologija u edukaciji i Sportski menadžment, Kineziologija u edukaciji i Tenis, Kineziologija u edukaciji i Veslanje; Smjer: Kineziologija u edukaciji i Kondicijska priprema sportaša; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar / magistra kineziologije (mag. cin.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-14 07:11:11