Naslov Utjecaj učenja na daljinu i unaprjeđenja tjelesne pismenosti na promjene stanja fitnesa i tjelesne aktivnosti adolescenata Naslov (engleski) The Impact Of Distance Learning And The Improvement Of Physical Literacy On Changes In The Fitness Status And Physical Activity Of Adolescents Autor Mirela Šunda Mentor Damir Sekulić (mentor)Član povjerenstva Marjeta Mišigoj-Duraković (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Hrvoje Podnar (član povjerenstva)Član povjerenstva Gregor Starc Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2022-11-16, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 796/799 - Sport Sažetak Problem nedovoljne tjelesne aktivnosti i s tim povezan problem smanjenja mjera stanja fitnesa globalni je problem kojemu su dodatno pridonijeli pandemija bolesti COVID-19 i mjere socijalnog distanciranja. Tjelesna pismenost i povećanje razine tjelesne pismenosti mogli bi pomoći povećanju tjelesne aktivnosti i razine stanja fitnesa. Ovome bi osobito mogla pridonijeti činjenica da se tjelesna pismenost može razvijati i metodama učenja na daljinu. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinkovitost originalno razvijenog programa edukacije na daljinu u pogledu poboljšanja domene znanja i razumijevanja tjelesne pismenosti i kvantitativnog povećanja tjelesne aktivnosti adolescenata. Dodatni ciljevi bili su: utvrditi pouzdanost i valjanost mjernog instrumenta za procjenu tjelesne pismenosti adolescenata, utvrditi povezanost tjelesne pismenosti s tjelesnom aktivnosti i utvrditi povezanost tjelesne pismenosti sa stanjem fitnesa. U istraživanju je sudjelovalo 544 (365 Ž, 179 M) adolescenta Osječko-baranjske županije u dobi od 14 do 18 godina, uključenih u redoviti srednjoškolski sustav Republike Hrvatske, a koji su bili podijeljeni u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Intervencijska skupina dobivala je u razdoblju od 12 tjedana animirane videomaterijale kojima se željelo utjecati na poboljšanje tjelesne pismenosti. Varijable uključene u istraživanje bile su: tjelesna aktivnost, morfološke antropometrijske varijable, stanje fitnesa i domena znanje i razumijevanje tjelesne pismenosti. Ispitanici su testirani u svim varijablama na početku i na kraju studije. Pouzdanost je analizirana izračunavanjem Kappa koeficijenta za test-retest protokole, valjanost upitnika utvrđena je analizom razlika karakterističnih skupina ispitanika (dob, spol, sportski status), a učinci intervencije utvrđeni su primjenom višefaktorske analize varijance za ponovljena mjerenja (vrijeme × skupina). Pouzdanost upitnika za procjenu tjelesne pismenosti bila je odgovarajuća i u skladu s dosadašnjim istraživanjima. Razlike po spolu u tjelesnoj pismenosti nisu utvrđene, ali se zapravo potvrđuje valjanost primijenjenih upitnika. S druge strane, uočavaju se razlike po dobi te su stariji adolescenti imali bolju tjelesnu pismenost od mlađih adolescenata. Konačno, sportaši imaju bolju tjelesnu pismenost od nesportaša, čime je potvrđena valjanost upitnika za procjenu tjelesne pismenosti. Intervencija je imala značajne učinke u pogledu poboljšanja srčano-žilne izdržljivosti i održavanja indeksa tjelesne mase. Dodatno, u istraživanju je zabilježen porast indeksa tjelesne mase s porastom tjelesne mase kod kontrolne skupine te se može reći da je kontrolna skupina pratila uobičajene biološke trendove promjena u 8 adolescenciji, dok je intervencija omogućila pozitivne učinke u tom smislu (održavanje odnosa prirasta tjelesne mase i tjelesne visine, što je rezultiralo održavanjem indeksa tjelesne mase). Nisu uočeni učinci u pogledu poboljšanja (i) tjelesne pismenosti i (ii) tjelesne aktivnosti ispitanika, što je objašnjeno (i) visokom razinom tjelesne pismenosti na početku studije i (ii) činjenicom da je završno testiranje provedeno krajem školskih praznika, a što je bilo uvjetovano pandemijom bolesti COVID-19. Istraživanje je dalo jasnu sliku da je u predmetnom kurikulumu Tjelesne i zdravstvene kulture u Hrvatskoj u određenoj mjeri zanemaren dio koji se odnosi na razvoj teorijskih znanja o važnosti i zdravstvenim dobrobitima tjelesne aktivnosti, odnosno dio usmjeren na razvoj tjelesne pismenosti. Stoga bi u budućnosti kreatori politika, kao i svi ostali dionici sustava odgoja i obrazovanja, trebali razmisliti o uvođenju koncepta tjelesne pismenosti u predmetni kurikulum Tjelesne i zdravstvene kulture te od najranije životne dobi djeteta početi s njezinim razvojem.
Sažetak (engleski) The problem of physical inactivity and the related issue of a decrease of physical fitness measures is a global problem additionally aggravated by the COVID-19 pandemic and social distancing measures. Physical literacy and an increase of physical literacy (PL) levels could contribute to an increase of physical activity and fitness status. This could be further facilitated by the fact that PL can also be developed through distance learning methods. The main aim of this research is to determine the effectiveness of a created authentic distance education program in terms of improving the domain of knowledge and understanding of PL and the quantitative increase in physical activity levels among adolescents. Additional objectives are: to determine the reliability and validity of the measuring instrument for assessing physical literacy among adolescents, to determine the relationship between physical literacy and physical activity and to determine the relationship between physical literacy and fitness status. The study included 544 (365 female, 179 male) adolescents from Osijek-Baranja County, aged 14 to 18, included in the regular high school system of the Republic of Croatia. They were divided into an intervention and a control group. Over the period of 12 weeks, the intervention group received animated videos aimed at improving PL. The variables included in the study were: physical activity, morphological anthropometric variables, fitness status, knowledge and understanding of PL. Participants were tested in all the named variables at the beginning and at the end of the study. Reliability was analysed by calculating the Kappa coefficient for test-retest protocols. The validity of the questionnaire was determined by analysing differences in characteristic groups of participants (age, gender, sports status), while intervention effects were determined using the multivariate analysis of variance for repeated measurements (time x groups). The reliability of the questionnaire for PL was appropriate and in line with previous research. The differences in PL based on gender were not determined, but the validity of the applied questionnaires was verified. On the other side, the age differences are evident, i.e. older adolescents have a better PL than younger adolescents. Finally, athletes have a better PL than respondents not involved in sports, which also confirmed the validity of the questionnaire for the assessment of physical literacy. An intervention had significant effects on improving the cardiovascular endurance, and maintaining the physical mass index. Additionally, the study proved an increase in body mass index with an increase of physical mass in the control group and thus it can be concluded that the control group followed the common biological trends of 10 changes in adolescence while the intervention enabled positive effects (maintaining the ratio of body mass gain and height increase thus resulting in maintaining the physical mass index). The effects in relation to the improvement of (i) PL and (ii) physical activity of respondents was recognised and the named is explained by (i) a high level of PL at the beginning of study and (ii) by the fact that the final testing was, due to the COVID-19 pandemic, conducted at the end of the school holidays. The study indicates that the physical education curriculum in Croatia to a certain extent neglects the development of theoretical knowledge on the importance and health benefits of physical activity, i.e. the segment aimed at developing PL. Therefore, in future policy makers, as well as other stakeholders in the educational system, should consider the introduction of the physical literacy concept in the physical education curriculum and thus start developing it from the earliest age.
Ključne riječi
mladi
tjelesno vježbanje
tjelesna kondicija
nastava Tjelesne i zdravstvene kulture
domena znanje i razumijevanje
javno zdravstvo
Ključne riječi (engleski)
youth
physical exercise
physical fitness
physical education
knowledge and understanding
public health
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:117:488254 Datum promocije 2022 Studijski program Naziv: Doktorski studij kineziologije Vrsta resursa Tekst Opseg 124 str. Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-11-21 12:34:35
