Naslov Kineziološka aktivnost i proces supkulturalizacije – BMX scena u Zagrebu
Naslov (engleski) Kinesiological activity and the subculturalization process – BMX scene in the city of Zagreb
Autor Marita Ukić Zeman
Mentor Benjamin Perasović (mentor)
Član povjerenstva Sunčica Bartoluci (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Mustapić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Rašeljka Krnić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Kineziološki fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2023-07-03, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Kineziologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 796/799 - Sport
Sažetak Proces supkulturalizacije uglavnom se veže uz društvene aktere koji koriste glazbene pravce ili navijanje za klubove kao podlogu za stvaranje životnog stila i identiteta. Manje je poznato da same kineziološke aktivnosti i pojedini sportovi mogu mladim ljudima služiti u tome. Osim u dijelu akademske zajednice (isključivo u inozemstvu), ne postoje istraživanja procesa supkulturalizacije na osnovi kineziološke (sportske) aktivnosti iako u malobrojnim domaćim studijama o supkulturama mladih nalazimo pojmove koji na taj proces upućuju (Perasović, 2001). Istovremeno među mladima, u njihovom svakodnevnom komuniciranju, često se koriste pojmovi koji ukazuju na identitete „bajkera“, „skejtera“ i drugih, paralelno s terminima poput „pankera“, „navijača“ ili „partijanera“. Proces kojim neki mladi čovjek postaje „bajker“, odnosno veza između kineziološke aktivnosti i procesa supkulturalizacije, predstavlja glavnu temu ove disertacije. Dosadašnje promatranje BMX scene u Zagrebu omogućuje uvid u proces koji želimo istražiti. U skladu sa znanstveno-istraživačkom tradicijom, etnografsku metodu smatramo najprimjerenijom za dobivanje relevantnih podataka. Ova disertacija podržava i proširuje neke zaključke drugih znanstvenika koji su istraživali ovaj specifični slučaj na drugim lokacijama (Rinehart, 2008, Wheaton i Thorpe, 2011, Wheaton 2019). Kulturna politika unutar ove skupine jedinstvena je i temelji se na prepoznatljivoj povijesti, ideologiji i identitetu. Lifestyle sportovi pružaju važan okvir za razumijevanje empirijskih i teorijskih dokaza i izazova sporta u dvadeset prvom stoljeću. Ovo istraživanje daje vrijedne podatke o stavovima lokalnih BMX vozača o komercijalizaciji lifestyle sporta i uključivanju njihovog sporta u program Olimpijskih igara. U svojim naporima da ubrzaju uključivanje akcijskih sportova u olimpijski program, MOK (Međunarodni olimpijski odbor) uključio ih je s malo znanja o jedinstvenim kulturnim vrijednostima ili praktičnim zahtjevima sudionika u lifestyle sportu. Mnogi sudionici vide potencijalni gubitak autonomije unutar strogih olimpijskih struktura. Međutim, s obzirom na to da je BMX u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno poznat, vozači vide dobrobiti uključivanja u program Olimpijskih igara, a to su rast popularnosti i napredak samog sporta. Iako će brak između lifestyle sportova i Olimpijskih igara zasigurno pridonijeti popularnosti BMX-a širom svijeta, može se pretpostaviti da će doći do daljnjeg razdora unutar BMX scene s obzirom na to da Olimpijske igre isključuju srž i prave vrijednosti lifestyle sporta, barem iz perspektive vozača. Ovaj metodološki pristup može pomoći u rasvjetljavanju složene dinamike komercijalizacije u lifestyle sportu.
Sažetak (engleski) The subculturalization process is mainly associated with social actors who use music or winding for a football club as a basis for creating their own lifestyle and identity. Less known is that kinesiological activities or a sport can serve young people as a basis for creating subcultural style and identity. Except in one part of the academic community (mostly abroad), there is no research of subculturalization process based on kinesiological (or sport) activities in this region. Although in few national studies of youth subcultures, we can find terms which refer to this process (Perasović, 2001), at the same time among young people, in their everyday communication, we can often find terms that indicate the identity of "bikers", "snowboarders", "skaters" and the other, parallel with terms such as "punks", “football fans "or" clubbers ". How a young man becomes a " biker”, what is the connection between kinesiological activities and subculturalization process, will be the main theme of this dissertation. The previous observation and knowledge of the "BMX scene" in Zagreb provides insight into the process we want to explore. According to scientific research tradition in this area, ethnographic method seemed most appropriate for obtaining relevant data. This research therefore supports and extends some of the conclusions drawn by other scholars who have investigated this specific case (Rinehart, 2008, Wheaton and Thorpe, 2011, Wheaton 2019). The cultural politics within this group is unique, based on a distinctive history, ideology and identity. Lifestyle sports provide an important lens for understanding the empirical and theoretical trajectories and challenges of sport in the twenty-first century. This research provides valuable information about local BMX riders’ attitudes to the commercialization of lifestyle sports, and their inclusion in the Olympic Games. In their efforts to fast-track the inclusion of action sports into the Olympic program, the IOC (International Olympic Committee) incorporated them with little knowledge of the unique cultural values or practical requirements of lifestyle sports participants. Many participants see a potential loss of autonomy within the Olympic structures. However, since BMX is still not well known in Croatia, the riders see the benefits of inclusion only in the popularity and progress of the sport itself. While the marriage between action sports and the Olympic Games will certainly add to the popularity of BMX worldwide, it can be assumed that there will be a further rift within the BMX scene given that the Olympics exclude the core and genuine values of lifestyle sports, at least from the perspectives of riders. This methodological approach can help shed further light on the complex dynamics of commercialization in lifestyle sports.
Ključne riječi
BMX
supkulture
sport
komercijalizacija
Olimpijske igre
Ključne riječi (engleski)
BMX
subcultures
sport
commercialization
Olympic game
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:117:526637
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Doktorski studij kineziologije Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti iz znanstvenoga područja društvenih znanosti, znanstvenoga polja kineziologije (dr. sc. socio.)
Vrsta resursa Tekst
Opseg 127 str.
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-07-05 07:34:49